Mačke često prikrivaju bol i druge znakove bolesti, zbog čega vlasnici ne primete odmah da nešto nije u redu. Za razliku od pasa, bolesna mačka može nastaviti da se ponaša relativno normalno, ali će postepeno manje jesti, više spavati, izbegavati kontakt ili promeniti svakodnevne navike. Čak i male promene u ponašanju mogu biti prvi znak zdravstvenog problema.

Da biste na vreme prepoznali da je mačka bolesna, važno je da znate kako se inače ponaša, koliko jede i pije, koliko često koristi posip i kakav je njen nivo aktivnosti. U nastavku saznajte koji simptomi najčešće ukazuju na bolest kod mačaka, kako prepoznati bol i kada je neophodna hitna veterinarska pomoć.

Najčešći znakovi da je mačka bolesna

Bolesti kod mačaka mogu se manifestovati na različite načine, u zavisnosti od uzroka, starosti i opšteg zdravstvenog stanja. Neke promene su lako uočljive, dok su druge veoma suptilne.

Najčešći simptomi na koje treba obratiti pažnju uključuju:

  • Gubitak apetita - mačka jede znatno manje, odbija omiljenu hranu ili potpuno prestaje da jede.
  • Promene u ponašanju - skriva se, izbegava kontakt, postaje razdražljiva ili neobično mirna.
  • Letargiju i slabost - više spava, manje se igra i pokazuje smanjeno interesovanje za okolinu.
  • Povraćanje i proliv - mogu biti povezani sa problemima sa varenjem, infekcijama, parazitima ili drugim bolestima.
  • Promene u unosu vode - pije mnogo više ili manje nego ranije.
  • Probleme sa mokrenjem - često odlazi u posip, napreže se, mokri van toaleta ili ima krv u mokraći.
  • Promene u disanju - ubrzano ili otežano disanje, kašalj ili disanje otvorenih usta.
  • Probleme sa dlakom i kožom - zapuštena dlaka, pojačano opadanje, svrab ili prestanak uobičajenog čišćenja.
  • Promene u telesnoj težini - neobjašnjivo mršavljenje ili naglo povećanje težine.
  • Znaci bola - pogrbljen položaj, izbegavanje skakanja, osetljivost na dodir ili neobična vokalizacija.

Jedan simptom ne mora uvek značiti ozbiljnu bolest, ali nagle promene, više simptoma istovremeno ili postepeno pogoršavanje stanja zahtevaju pažnju. Mačke mogu dugo prikrivati nelagodnost, pa je pravovremena reakcija posebno važna.

Promene u ponašanju - prvi znak da nešto nije u redu

Ponašanje je jedan od najvažnijih pokazatelja zdravstvenog stanja mačke. Životinja koja je inače druželjubiva može iznenada početi da se skriva, dok aktivna mačka može izgubiti interesovanje za igru i istraživanje prostora.

Obratite pažnju ako mačka:

  • provodi mnogo više vremena ispod kreveta ili na skrivenim mestima;
  • izbegava ljude i druge životinje;
  • ne želi da je dodirujete ili podižete;
  • postaje neobično agresivna ili razdražljiva;
  • prestaje da se igra ili reaguje na omiljene igračke;
  • ne skače na nameštaj kao ranije;
  • mjauče češće ili drugačije nego obično;
  • zanemaruje svakodnevno čišćenje dlake.

Ovakve promene mogu biti posledica bola, stresa, infekcije, neuroloških problema ili bolesti unutrašnjih organa. Ako se ponašanje naglo promeni bez očiglednog razloga, preporučuje se veterinarski pregled.

Mačka ne jede - kada je to razlog za zabrinutost?

Smanjen apetit jedan je od najčešćih znakova bolesti kod mačaka. Uzroci mogu biti različiti, od stresa i promene hrane do bolesti zuba, gastrointestinalnih problema, infekcija ili ozbiljnijih sistemskih oboljenja.

Posebno je zabrinjavajuće ako mačka prilazi hrani, ali ne uspeva da jede. Takvo ponašanje može ukazivati na bol u ustima, probleme sa zubima, mučninu ili poteškoće sa gutanjem.

Za razliku od mnogih drugih životinja, mačke ne podnose dobro duži period gladovanja. Nedovoljan unos hrane može dovesti do ozbiljnih metaboličkih komplikacija, uključujući hepatičnu lipidozu, odnosno nakupljanje masti u jetri. Rizik je posebno izražen kod gojaznih mačaka koje naglo prestanu da jedu.

Važno: Ako odrasla mačka ne jede približno 24 sata, kontaktirajte veterinara. Kod mačića, starijih, bolesnih ili izrazito slabih mačaka pomoć treba potražiti ranije. Ako su prisutni povraćanje, izražena malaksalost ili drugi ozbiljni simptomi, ne čekajte da prođe ceo dan.

Nemojte prisilno hraniti mačku bez saveta veterinara, posebno ako povraća, teško guta ili ima problema sa disanjem.

Povraćanje kod mačaka - normalna pojava ili znak bolesti?

Mačke povremeno mogu povratiti dlaku koju su progutale tokom čišćenja, ali učestalo povraćanje nije normalna pojava i ne treba ga automatski pripisivati kuglicama dlake.

Mogući uzroci povraćanja uključuju:

  • naglu promenu hrane ili netoleranciju na određene sastojke;
  • crevne parazite;
  • infekcije i upalne bolesti digestivnog sistema;
  • gutanje stranih predmeta;
  • trovanje;
  • bolesti bubrega, jetre ili pankreasa;
  • druge metaboličke i sistemske poremećaje.

Jednokratno povraćanje kod mačke koja se nakon toga normalno ponaša može se pratiti, ali ako se epizode ponavljaju, potrebno je utvrditi uzrok.

Hitna veterinarska pomoć potrebna je ako mačka neprestano povraća, ne može da zadrži vodu, ima krv u povraćenom sadržaju, pokazuje znake jakog bola ili postoji sumnja da je progutala otrovnu supstancu ili strani predmet.

Proliv i promene u stolici

Izgled, učestalost i konzistencija stolice mogu pružiti važne informacije o zdravlju mačke. Proliv može biti posledica promene ishrane, stresa, parazita, infekcija ili bolesti organa za varenje.

Posebno obratite pažnju na:

  • učestalu vodenu stolicu;
  • prisustvo krvi ili velike količine sluzi;
  • crnu stolicu koja izgleda poput katrana;
  • proliv praćen povraćanjem;
  • izraženu slabost ili odbijanje hrane;
  • naprezanje bez uspešnog izbacivanja stolice.

Dugotrajan proliv može dovesti do dehidratacije, posebno kod mačića i starijih mačaka. Ako se stanje pogoršava, mačka deluje malaksalo ili se pojavljuje krv, potreban je brz veterinarski pregled.

Problemi sa pražnjenjem creva takođe mogu ukazivati na zatvor, bol ili druge poremećaje. Važno je razlikovati otežano pražnjenje creva od problema sa mokrenjem, jer opstrukcija mokraćnih puteva predstavlja hitno stanje.

Promene u mokrenju - posebno opasan simptom kod mačaka

Problemi sa mokraćnim putevima relativno su česti kod mačaka. Mogu biti povezani sa upalom mokraćne bešike, kristalima, kamencima ili opstrukcijom mokraćne cevi.

Simptomi uključuju:

  • česte odlaske u posip;
  • dugotrajno zadržavanje u položaju za mokrenje;
  • naprezanje i mjaukanje tokom mokrenja;
  • izbacivanje veoma male količine urina;
  • krv u mokraći;
  • mokrenje van posipa;
  • učestalo lizanje genitalne regije.

Posebno su ugroženi mužjaci, kod kojih zbog anatomije mokraćne cevi može doći do potpune opstrukcije. Ovo stanje može brzo izazvati ozbiljne poremećaje elektrolita, oštećenje bubrega i životno ugrožavajuće komplikacije.

Hitno stanje: Ako mačka pokušava da mokri, ali urin ne izlazi ili izlazi samo nekoliko kapi, odmah je odvedite veterinaru. Nemojte čekati sledeći dan niti pokušavati kućno lečenje.

Mačka pije mnogo vode - šta to može značiti?

Iznenadno povećanje žeđi može ukazivati na zdravstveni problem, posebno ako je praćeno učestalim mokrenjem, mršavljenjem ili promenama apetita.

Među mogućim uzrocima su:

  • hronična bolest bubrega;
  • dijabetes melitus;
  • hipertireoza, naročito kod starijih mačaka;
  • određene infekcije i metabolički poremećaji;
  • uticaj pojedinih lekova.

Mačke koje jedu pretežno suvu hranu obično piju više vode direktno iz posude nego one koje dobijaju vlažnu hranu. Zato je važno pratiti promene u odnosu na uobičajene navike, a ne samo apsolutnu količinu vode.

Ako primetite da posudu morate da dopunjavate znatno češće ili da mačka mokri mnogo više nego ranije, zakažite veterinarski pregled. Nemojte ograničavati pristup vodi.

Kako prepoznati bol kod mačke?

Mačke često ne pokazuju bol na način koji vlasnici očekuju. Umesto glasnog mjaukanja, mogu se povući, manje kretati ili promeniti položaj tela.

Na bol mogu ukazivati sledeći znakovi:

  • pogrbljen položaj tela;
  • zategnuti mišići i ukočen hod;
  • izbegavanje skakanja ili penjanja;
  • smanjeno interesovanje za igru;
  • odbijanje dodira;
  • neobično agresivne reakcije;
  • poluzatvorene oči i napet izraz lica;
  • smanjeno čišćenje dlake;
  • ubrzano disanje ili izražen nemir.

Preterano predenje nije pouzdan znak da je mačka zadovoljna. Neke mačke predu i kada su pod stresom, osećaju bol ili pokušavaju da se umire.

Nemojte davati mački lekove protiv bolova namenjene ljudima. Paracetamol je posebno opasan za mačke, a ibuprofen i drugi nesteroidni antiinflamatorni lekovi mogu izazvati teško trovanje.

Problemi sa disanjem kod mačaka

Zdrava mačka u mirovanju diše mirno, bez izraženog napora. Ubrzano disanje, kašalj, zviždanje ili pojačano pomeranje grudnog koša i stomaka mogu biti znak respiratornih ili srčanih problema.

Najozbiljniji simptomi su:

  • disanje otvorenih usta;
  • vidljiv napor pri svakom udahu;
  • plavičaste, sive ili veoma blede desni;
  • ispružen vrat i neobičan položaj tela tokom disanja;
  • izražena slabost ili kolaps.

Disanje otvorenih usta kod mačke, posebno kada miruje, nije normalno i zahteva hitnu veterinarsku procenu. Izbegavajte nepotrebno rukovanje i stres tokom transporta, jer mogu dodatno otežati disanje.

Promene na očima, ušima, koži i dlaci

Oči

Crvenilo, pojačano suzenje, gust sekret, zamućenje oka ili držanje jednog oka zatvorenim mogu ukazivati na infekciju, povredu ili drugo oboljenje. Bolno ili naglo zamućeno oko treba pregledati što pre kako bi se smanjio rizik od oštećenja vida.

Uši

Često trešenje glavom, češanje ušiju, tamni sekret i neprijatan miris mogu biti znak upale ili prisustva ušnih parazita. Tačan uzrok određuje veterinar nakon pregleda.

Koža i dlaka

Gubitak dlake, crvenilo, rane, perutanje i učestalo češanje mogu biti povezani sa alergijama, parazitima ili infekcijama kože. Zapuštena i slepljena dlaka ponekad ukazuje i na to da se mačka više ne čisti redovno zbog bola ili slabosti.

Posebnu pažnju obratite na mačke koje iznenada prestanu da održavaju higijenu, jer to može biti jedan od znakova sistemske bolesti ili problema sa kretanjem.

Mršavljenje i promene telesne težine

Postepeno mršavljenje kod mačke može proći neprimećeno, naročito ako ima dugu dlaku. Zbog toga je korisno povremeno proveravati telesnu težinu i kondiciju.

Gubitak težine uz očuvan ili pojačan apetit može biti povezan sa hipertireozom, dijabetesom ili problemima sa varenjem. Mršavljenje praćeno slabim apetitom može imati još širi spektar uzroka, uključujući bolesti bubrega, jetre i druge ozbiljne poremećaje.

Neobjašnjiv gubitak telesne težine uvek je razlog za veterinarski pregled, čak i kada se mačka ponaša relativno normalno.

Kako prepoznati povišenu temperaturu kod mačke?

Normalna telesna temperatura većine mačaka približno iznosi od 38 do 39,2 °C. Povišena temperatura može se javiti usled infekcija, upalnih procesa i drugih zdravstvenih problema.

Mogući prateći simptomi su smanjen apetit, malaksalost, drhtavica i povlačenje. Toplota ušiju ili suv nos nisu pouzdani pokazatelji telesne temperature.

Temperatura se najpouzdanije meri odgovarajućim digitalnim termometrom, najčešće rektalno, ali merenje ne treba forsirati ako se mačka snažno opire. Temperatura od približno 39,5 °C ili viša, izmerena u mirovanju, razlog je za kontakt sa veterinarom. Vrednosti od 40 °C ili više zahtevaju hitnu procenu.

Kada je mački potrebna hitna veterinarska pomoć?

Određeni simptomi mogu ukazivati na životno ugrožavajuća stanja i zahtevaju odlazak veterinaru bez odlaganja.

Odmah potražite veterinarsku pomoć ako mačka:

  • teško diše ili diše otvorenih usta;
  • pokušava da mokri, ali ne uspeva;
  • gubi svest, kolabira ili ne može da stoji;
  • ima napad koji traje duže od pet minuta ili više uzastopnih napada bez potpunog oporavka;
  • ima ozbiljno krvarenje ili tešku povredu;
  • pokazuje znake jakog bola;
  • neprestano povraća ili ne može da zadrži vodu;
  • ima iznenadnu slabost ili paralizu zadnjih nogu;
  • pokazuje znakove trovanja;
  • ima izrazito blede, sive ili plavičaste desni.

Posebno je važno brzo reagovati kod mačića, starijih mačaka i životinja sa već dijagnostikovanim hroničnim bolestima.

Šta proveriti kod kuće pre odlaska veterinaru?

Ako primetite promene u zdravstvenom stanju mačke, korisno je prikupiti informacije koje veterinaru mogu pomoći u postavljanju dijagnoze.

  • Apetit: Kada je mačka poslednji put jela i koliko hrane je pojela?
  • Voda: Da li pije više ili manje nego obično?
  • Mokrenje: Kada je poslednji put mokrila i da li normalno koristi posip?
  • Stolica: Da li postoji proliv, zatvor ili promena izgleda stolice?
  • Povraćanje: Koliko često se javlja i kako izgleda povraćeni sadržaj?
  • Ponašanje: Da li se skriva, izbegava kontakt ili pokazuje znake bola?
  • Disanje: Da li diše mirno dok odmara?
  • Trajanje simptoma: Kada su promene počele i da li se pogoršavaju?

Ako se određeni simptom pojavljuje povremeno, fotografija ili kratak video-snimak može pomoći veterinaru da bolje razume problem. Ipak, prikupljanje podataka ne sme odložiti odlazak u ambulantu kada postoje znakovi hitnog stanja.

Kako sprečiti zdravstvene probleme kod mačaka?

Redovna preventivna nega može pomoći u ranom otkrivanju bolesti i očuvanju dobrog zdravstvenog stanja mačke.

Najvažnije mere uključuju:

  • redovne veterinarske preglede, najmanje jednom godišnje za mnoge zdrave odrasle mačke, a češće prema potrebi;
  • vakcinaciju prema individualnom riziku i preporuci veterinara;
  • zaštitu od unutrašnjih i spoljašnjih parazita;
  • kvalitetnu i uravnoteženu ishranu;
  • stalno dostupnu svežu vodu;
  • održavanje zdravlja zuba i desni;
  • redovno čišćenje posipa i praćenje mokrenja i stolice;
  • održavanje zdrave telesne težine;
  • obezbeđivanje sigurnog prostora, igre i fizičke aktivnosti;
  • praćenje promena u ponašanju, apetitu i nivou aktivnosti.

Starijim mačkama često su potrebni češći pregledi i dodatne analize, jer se sa godinama povećava rizik od bolesti bubrega, štitaste žlezde, zglobova i drugih hroničnih oboljenja.

Zaključak

Prepoznavanje bolesti kod mačke zahteva pažljivo praćenje svakodnevnih navika. Gubitak apetita, skrivanje, smanjena aktivnost, povraćanje, promene u mokrenju, neobjašnjivo mršavljenje i problemi sa disanjem mogu biti važni znakovi zdravstvenih problema.

Pošto mačke često prikrivaju bol i slabost, čak i naizgled male promene mogu imati značaj. Posebno je važno ne ignorisati odbijanje hrane, otežano mokrenje ili promene u disanju. Pravovremeni veterinarski pregled omogućava utvrđivanje uzroka simptoma i izbor odgovarajućeg lečenja.

Možda će vas zanimati i