Psi ne mogu rečima da nam kažu kada se osećaju loše, ali promene u njihovom ponašanju, apetitu i fizičkom izgledu često ukazuju na zdravstveni problem. Neki simptomi su blagi i prolazni, dok drugi mogu biti znak ozbiljne bolesti koja zahteva hitnu veterinarsku pomoć. Zato je važno da vlasnici poznaju uobičajeno ponašanje svog psa i na vreme primete odstupanja.

Bolestan pas ne mora uvek da pokazuje očigledne znakove bola ili nelagodnosti. Ponekad su prvi simptomi samo smanjena aktivnost, slabiji apetit ili neobično povlačenje. U nastavku saznajte kako prepoznati najčešće znakove bolesti kod pasa, na koje promene treba obratiti pažnju i kada je neophodno posetiti veterinara.

Najčešći znakovi da je pas bolestan

Simptomi bolesti kod pasa zavise od uzroka zdravstvenog problema, starosti životinje i njenog opšteg zdravstvenog stanja. Ipak, određene promene često ukazuju na to da nešto nije u redu.

  • Gubitak apetita - pas odbija hranu, jede znatno manje nego obično ili potpuno prestaje da jede.
  • Letargija i slabost - pas je neobično miran, mnogo spava, izbegava šetnje ili nema interesovanja za igru.
  • Povraćanje i proliv - mogu biti povezani sa problemima u varenju, infekcijama, trovanjem ili drugim bolestima.
  • Promene u unosu vode - pas pije znatno više ili manje vode nego ranije.
  • Kašalj i otežano disanje - mogu ukazivati na probleme sa disajnim putevima, srcem ili druga ozbiljna stanja.
  • Promene u mokrenju - učestalo mokrenje, otežano mokrenje, krv u mokraći ili neobična boja urina.
  • Promene na koži i dlaci - svrab, crvenilo, opadanje dlake, rane ili promene na koži.
  • Šepanje i otežano kretanje - mogu biti posledica povrede, bola u zglobovima ili drugih problema sa mišićima i kostima.
  • Neobično ponašanje - skrivanje, agresivnost, cviljenje, nemir ili izbegavanje dodira.

Prisustvo jednog simptoma ne mora automatski značiti ozbiljnu bolest, ali više simptoma istovremeno, njihovo pogoršavanje ili nagla promena zdravstvenog stanja razlog su za veterinarski pregled.

Promene u ponašanju psa

Jedan od prvih znakova bolesti može biti promena svakodnevnih navika. Pas koji je obično aktivan i razigran može postati povučen, nezainteresovan za okolinu ili neobično pospan.

Posebnu pažnju obratite ako pas:

  • izbegava šetnju ili igru koju inače voli;
  • provodi mnogo više vremena ležeći;
  • skriva se na neobičnim mestima;
  • reaguje agresivno kada pokušate da ga dodirnete;
  • cvili, drhti ili pokazuje znakove nelagodnosti;
  • deluje dezorijentisano ili ima poteškoće sa održavanjem ravnoteže.

Ovakve promene mogu biti povezane sa bolom, infekcijom, povišenom telesnom temperaturom, neurološkim problemima ili drugim zdravstvenim poremećajima. Iznenadna dezorijentacija, izražena slabost ili nemogućnost normalnog kretanja zahtevaju hitnu procenu veterinara.

Gubitak apetita i promene u ishrani

Zdrav pas uglavnom ima relativno stabilne navike u ishrani. Povremeno slabiji apetit može biti povezan sa stresom, promenom hrane ili visokim temperaturama, ali odbijanje hrane može biti i simptom bolesti.

Posebno je važno obratiti pažnju na situacije u kojima pas:

  • potpuno odbija obroke;
  • pokazuje interesovanje za hranu, ali ne može da jede;
  • žvaće samo jednom stranom usta;
  • ima neprijatan zadah, pojačano lučenje pljuvačke ili bolove u ustima;
  • gubi telesnu težinu bez očiglednog razloga;
  • povraća nakon jela.

Problemi sa zubima i desnima, bolesti organa za varenje, infekcije i druga sistemska oboljenja mogu uticati na apetit. Ako odrasli pas ne jede duže od 24 sata, potreban je veterinarski savet, čak i ako nema drugih očiglednih simptoma. Kod štenaca, veoma malih pasa, starijih ili hronično bolesnih životinja pomoć treba potražiti ranije.

Povraćanje i proliv kod pasa

Povraćanje i proliv spadaju među česte simptome zdravstvenih problema kod pasa. Mogu nastati usled nagle promene hrane, konzumiranja neodgovarajuće hrane, infekcija, crevnih parazita, trovanja ili bolesti unutrašnjih organa.

Jednokratno povraćanje kod psa koji se zatim ponaša normalno nije isto što i učestalo povraćanje praćeno slabošću, bolom ili odbijanjem vode.

Veterinarski pregled je naročito važan kada se pojave:

  • učestalo ili neprekidno povraćanje;
  • krv u povraćenom sadržaju ili stolici;
  • jak ili dugotrajan proliv;
  • izražena slabost i znaci dehidratacije;
  • bolan ili nadut stomak;
  • nemogućnost zadržavanja vode;
  • sumnja da je pas progutao otrovnu supstancu ili strani predmet.

Važno: Ako pas pokušava da povraća, ali ništa ne izbacuje, naročito ako mu je stomak nadut, nemiran je ili teško diše, odmah potražite hitnu veterinarsku pomoć. Ovi simptomi mogu ukazivati na dilataciju i torziju želuca, stanje opasno po život.

Promene u unosu vode i mokrenju

Količina vode koju pas pije zavisi od telesne težine, vrste hrane, fizičke aktivnosti i temperature okoline. Međutim, naglo povećanje žeđi, posebno ako je praćeno učestalim mokrenjem, može ukazivati na dijabetes, bolesti bubrega, hormonske poremećaje ili druge zdravstvene probleme.

Obratite pažnju i na suprotne promene, kada pas pije veoma malo vode ili odbija da pije. To je posebno zabrinjavajuće ako istovremeno povraća, ima proliv ili je izrazito malaksao.

Problemi sa mokrenjem mogu se prepoznati po čestim pokušajima mokrenja, naprezanju, cviljenju, mokrenju na neuobičajenim mestima ili prisustvu krvi u mokraći.

Ako pas pokušava da mokri, ali ne uspeva da izbaci urin, potrebna je hitna veterinarska pomoć. Potpuna opstrukcija mokraćnih puteva može brzo dovesti do ozbiljnih komplikacija.

Kako prepoznati povišenu temperaturu kod psa?

Normalna telesna temperatura većine odraslih pasa približno iznosi od 38 do 39,2 °C. Povišena temperatura može biti povezana sa infekcijama, upalnim procesima i drugim bolestima.

Mogući prateći simptomi uključuju malaksalost, drhtavicu, smanjen apetit i ubrzano disanje. Ipak, suv ili topao nos nije pouzdan pokazatelj povišene telesne temperature.

Najpouzdaniji način provere temperature je pravilno merenje digitalnim termometrom, najčešće rektalno. Ako pas pruža snažan otpor, nemojte ga prisiljavati jer može doći do povrede.

Temperatura od oko 39,5 °C ili viša, izmerena dok pas miruje, razlog je da kontaktirate veterinara. Temperatura od 40 °C ili viša zahteva hitnu procenu, posebno ako postoje drugi simptomi. Visoka telesna temperatura nakon boravka na vrućini može biti znak toplotnog udara.

Problemi sa disanjem i kašalj

Kašalj, kijanje, sekret iz nosa i otežano disanje mogu ukazivati na bolesti disajnih puteva, infekcije, srčane probleme ili druga zdravstvena stanja.

Posebno zabrinjavajući znakovi su:

  • ubrzano disanje dok pas miruje;
  • otežano disanje uz izraženo pomeranje grudnog koša ili stomaka;
  • disanje otvorenih usta bez prethodne fizičke aktivnosti ili pregrevanja;
  • plavičaste, sive ili veoma blede desni;
  • iznenadna slabost ili gubitak svesti.

Otežano disanje predstavlja hitno stanje. Psa treba držati što mirnijim i bez odlaganja organizovati odlazak u veterinarsku ustanovu.

Promene na koži, dlaci, očima i ušima

Zdravlje psa može se proceniti i posmatranjem njegovog spoljašnjeg izgleda. Koža, dlaka, oči i uši često pokazuju prve znake lokalnih ili sistemskih zdravstvenih problema.

Koža i dlaka

Pojačano češanje, crvenilo, neprijatan miris kože, ranice i lokalizovano opadanje dlake mogu biti povezani sa alergijama, parazitima, bakterijskim ili gljivičnim infekcijama. Ako pas neprestano liže ili grize određeno mesto, potrebno je utvrditi uzrok.

Oči

Crvenilo, pojačano suzenje, gust sekret, zamućenje površine oka ili držanje jednog oka zatvorenim mogu ukazivati na povredu ili bolest oka. Bolno ili naglo zamućeno oko treba pregledati što pre, jer neka očna oboljenja mogu brzo ugroziti vid.

Uši

Često trešenje glavom, češanje ušiju, neprijatan miris ili pojačan sekret mogu biti znak upale spoljašnjeg ušnog kanala. Lečenje zavisi od uzroka, pa nije preporučljivo samostalno koristiti kapi ili sredstva za čišćenje bez odgovarajuće procene.

Bolovi, šepanje i problemi sa kretanjem

Pas koji oseća bol može početi da izbegava skakanje, penjanje uz stepenice ili duže šetnje. Neki psi šepaju, teško ustaju nakon odmora ili menjaju položaj tela kako bi rasteretili bolno područje.

Uzroci mogu uključivati povrede šapa, istegnuća, bolesti zglobova, probleme sa kičmom ili druge ortopedske i neurološke poremećaje.

Ako pas iznenada ne može da stane na nogu, vuče zadnje noge, ima jake bolove ili ne može normalno da hoda, potreban je hitan veterinarski pregled.

Nemojte davati psu lekove protiv bolova namenjene ljudima. Ibuprofen, naproksen i pojedini drugi lekovi mogu izazvati ozbiljno trovanje, oštećenje bubrega ili krvarenje iz gastrointestinalnog trakta.

Kada je potrebno odmah otići kod veterinara?

Neki simptomi zahtevaju hitnu pomoć i ne treba čekati da se zdravstveno stanje samo popravi.

Odmah kontaktirajte veterinara ako pas ima:

  • otežano disanje, gušenje ili plavičaste desni;
  • gubitak svesti, kolaps ili izraženu slabost;
  • napade koji traju duže od pet minuta ili se ponavljaju bez potpunog oporavka;
  • jak bol ili naglu nemogućnost kretanja;
  • ozbiljno krvarenje ili tešku povredu;
  • nadut stomak praćen bezuspešnim pokušajima povraćanja;
  • sumnju na trovanje;
  • nemogućnost mokrenja;
  • znake toplotnog udara;
  • učestalo povraćanje ili krvavu stolicu uz pogoršanje opšteg stanja.

Štenci, stariji psi i životinje sa hroničnim bolestima mogu se brže pogoršati, pa je kod njih posebno važno reagovati na vreme.

Šta možete proveriti kod kuće pre odlaska veterinaru?

Pre pregleda korisno je prikupiti informacije koje veterinaru mogu pomoći u proceni zdravstvenog stanja psa. Posmatrajte životinju bez izazivanja dodatnog stresa i zabeležite sledeće:

  • kada su se prvi simptomi pojavili;
  • da li pas normalno jede i pije;
  • da li povraća ili ima proliv;
  • koliko često mokri i kakav je izgled urina;
  • da li normalno diše dok miruje;
  • da li je došlo do promene ponašanja ili nivoa aktivnosti;
  • da li je nedavno promenjena hrana ili je pas mogao doći u kontakt sa otrovnim supstancama;
  • koje lekove ili dodatke ishrani pas trenutno koristi.

Ako se simptomi pojavljuju povremeno, kratak video-snimak kašlja, neobičnog hoda ili drugog ponašanja može biti koristan veterinaru. Ipak, snimanje ne treba da odlaže odlazak u ambulantu kada postoje znakovi hitnog stanja.

Kako smanjiti rizik od bolesti kod pasa?

Nije moguće sprečiti sve bolesti, ali pravilna nega i preventivna zdravstvena zaštita mogu smanjiti brojne rizike.

Najvažnije preventivne mere uključuju redovne veterinarske preglede, vakcinaciju prema preporukama veterinara i važećim propisima, zaštitu od unutrašnjih i spoljašnjih parazita, uravnoteženu ishranu i održavanje zdrave telesne težine.

Važni su i svakodnevna fizička aktivnost prilagođena starosti i zdravstvenom stanju psa, higijena zuba i kože, bezbedno okruženje i praćenje promena u ponašanju.

Posebnu pažnju treba posvetiti starijim psima, jer se kod njih češće javljaju hronične bolesti bubrega, srca, zglobova i drugi zdravstveni problemi. Redovni pregledi i pravovremena dijagnostika mogu pomoći da se takva stanja ranije otkriju.

Zaključak

Prepoznavanje bolesti kod psa počinje pažljivim posmatranjem njegovih svakodnevnih navika. Gubitak apetita, neuobičajena pospanost, povraćanje, proliv, promene u mokrenju, otežano disanje i promene ponašanja mogu biti znakovi zdravstvenih problema.

Važno je proceniti koliko su simptomi izraženi, koliko dugo traju i da li se pogoršavaju. Blage promene ne znače uvek ozbiljnu bolest, ali nagli ili izraženi simptomi zahtevaju brzu reakciju. Kada postoji sumnja na zdravstveni problem, veterinarski pregled je najpouzdaniji način da se utvrdi uzrok i odredi odgovarajuće lečenje.

Možda će vas zanimati i